OD 32 države članice, predlog da troše 0,25 odsto svog BDP-a na vojnu pomoć Ukrajini je podržalo samo sedam zemalja, koje toliko već i daju Kijevu, piše britanski “Telegraf”.
Foto: Michael Nguyen/NurPhoto/Shutterstock Editorial/Profimedia
Velika Britanija, Francuska, Španija, Italija i Kanada su odbile predlog da države članice NATO-a troše 0,25 odsto svog BDP-a na vojnu pomoć Ukrajini, objavio je “Telegraf”.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute se nadao da će obavezno finansiranje Kijeva biti odobreno na samitu bloka u Ankari, u Turskoj, 7. i 8. jula.
Izvor iz NATO-a je, međutim, rekao novinama da Velika Britanija, Francuska, Španija, Italija i Kanada “nisu baš oduševljene tom idejom”.
Od 32 države članice, predlog je podržalo samo sedam zemalja, koje sve već troše 0,25 odsto ili više svog BDP-a na pomoć Ukrajini, navodi “Telegraf”.
Prema podacima Kilskog instituta, Holandija, Poljska i nordijske i baltičke zemlje trenutno troše 0,25 odsto svog BDP-a ili više na naoružavanje Kijeva.
Prošle nedelje, Rute je priznao da plan nije imao jednoglasnu podršku unutar NATO-a potrebnu za njegovo prihvatanje.
– Ne mislim da će ovaj plan biti predložen u turskoj prestonici -rekao je novinarima.
“Telegraf” navodi da je obavezno finansiranje trebalo da posluži kao pokazatelj kontinuirane posvećenosti Ukrajini od strane evropskih članica bloka nakon što je američka pomoć vladi Vladimira Zelenskog značajno opala tokom mandata Donalda Trampa.
Portparol britanskog ministarstva spoljnih poslova je rekao za list da “Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja da sarađuje sa saveznicima NATO-a po svim predlozima kako bi se osiguralo da Alijansa može najbolje da podrži Ukrajinu”.
Moskva je više puta upozorila da je zapadna pomoć Kijevu neće sprečiti da ostvari svoje ciljeve u ukrajinskom sukobu, ukazujući da to samo produžava borbe, povećavajući rizik od direktnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je prošle nedelje da NATO koristi Ukrajinu sa očiglednim ciljem da bi pravio probleme Moskvi i da Kijev predstavlja odskočnu dasku za bezbednosne pretnje na granicama Rusije.
On je upozorio da EU još nije odustala od ideje o “dekolonizaciji” Rusije, kako bi se ona pretvorila u niz manjih, zavisnih država.
(RT Balkan)
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije


