U Istočnoj Ilidži obeležen je Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj tokom kojeg je 1995. godine ubijeno više od 50 pripadnika Vojske Republike Srpske i civila, a ranjeno njih više od 120.
Foto Srna
Na mesnom groblju Grlica održan je pomen i polaganje cveća kod spomenika prvim civilnim žrtvama NATO bombardovanja u Srpskom Sarajevu – sestri i bratu Radmili i Radenku Galinac iz Vojkovića. Dan sećanja je odabran u znak sećanja na 9. septembar 1995. godine, kada su na srušenom mostu u Semizovcu kod Sarajeva od NATO avijacije stradali brat i sestra Radmila i Radenko Galinac iz Vojkovića.
– Dan sećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku 1994. i 1995. godine je dan u kojem potvrđujemo našu trajnu obavezu prema onima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema generacijama koje dolaze – izjavio je predsednik Republike Srpske Siniša Karan. – NATO je izvršio agresiju nad Republikom Srpskom, u čijim su napadima živote izgubili pripadnici Vojske Republike Srpske i civili, a veliki broj ljudi je ranjen. Iza statistike, međutim, uvek stoje ljudi, porodice i sudbine. Protok vremena ne smije biti razlog da se o stradanju ćuti.
Na tone bombi sa osiromašenim uranijumom
Operacija NATO-a “Namerna sila” trajala je od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine.
– NATO je Republiku Srpsku bombardova sa oko 400 aviona sa više od 1.500 letova i ko zna koliko tona bombi sa osiromašenim uranijumom koje su bačene na srpski narod i položaje Vojske Republike Srpske. Nisu napadali samo vojne položaje, rušena je i civilna infrastruktura – naglasio je ministar Radan Ostojić.
On je ukazao da upotreba municije sa osiromašenim uranijumom tokom NATO bombardovanja Republike Srpske predstavlja neljudski čin i trajni zločin protiv srpskog naroda, jer stradanje nije završeno posljednjim naletom aviona niti poslednjom eksplozijom.
– Činjenica da se i danas suočavamo sa teškim malignim oboljenjima među stanovništvom obavezuje nas da nikada ne prestanemo tražiti istorijsku odgovornost za ovu počinjenu agresiju. Pravo i pravda moraju jednako da važe za sve, međunarodno pravo ne sme biti pravo jačega, niti se ljudska prava mogu tumačiti u zavisnosti od toga kojem narodu pripada žrtva – rekao je Karan.
On je naglasio da Republika Srpska ima i pravo i obavezu da njeguje kulturu sećanja da bi sačuvala dostojanstvo žrtava, njihovih porodica i pravo budućih generacija da znaju šta se dogodilo.
– Naša poruka je jasna – Republika Srpska neće zaboraviti svoje žrtve i neće pristati na njihovo prećutkivanje. Našu budućnost zasnivamo na miru, slobodi, ustavnosti, poštovanju prava i očuvanju Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. To dugujemo stradalima, ali još više živima i generacijama koje dolaze – poručio je predsednik Republike Siniša Karan.
Ne postoji nijedan narod u svetu koji je kao srpski bio izložen takvim sankcijama i oružanoj sili, a da je na kraju uspio da pobedi, izbori se za slobodu i odbrani Republiku Srpsku, izjavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić u Istočnoj Ilidži na obežavanju Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj.
– Srpski narod je i u ovom ratu išao putem golgote, boreći se da opstane na svojim vekovnim ognjištima i za slobodu, a oni koji su inscenirali rat i koji su najviše doprineli da traje svestrano su pomagali onima protiv kojih smo se mi ovde borili i koji su hteli da nestanemo sa ovih prostora – naglasio je Ostojić.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije


