OPŠTI okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski sporazum, parafiran je na današnji dan pre 31 godine u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson.
Foto: Printskrin RTRS
Uz njega je usaglašeno i 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen posleratni ustavno-pravni poredak. Tim dokumentom BiH je uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa. Ovaj datum se u Republici Srpskoj praznuje i neradni je dan, dok u FBiH nije priznat kao praznik.
Dragan Kalinić, član Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske”, naglašava da su Srbi ostali jedini zagovornici očuvanja dejtonskih odredaba u izvornom obliku.
– Od trenutka kada je potpisima najvećih svetskih sila u decembru 1995. ozvaničen u Parizu do danas Dejtonski sporazum je intervencionizmom zapadnih globalista i uz svesrdnu pomoć bosanskih unitarista, pritiscima i ucenama rukovodstva Srpske, uz korišćenje famoznih bonskih ovlašćenja, prerastao u svoju suprotnost – naveo je Kalinić.
Ukazuje da se na brojnim negativnim primerima pokazalo da se Dejtonskog sporazuma mnogi potpisnici odriču i da su Srbi u BiH, koliko god zvučalo paradoksalno, jedini zagovornici očuvanja njegovih izvornih odredaba. To se, prema njegovim rečima, pre svega odnosi na povratak silom oduzetih nadležnosti RS u brojnim oblastima, kao i na borbu protiv neustavnog zadiranja u njeno pravo na imovinu. Ipak, napominje da je 21. novembra 1995. označen kraj rata i početak toliko željenog mira za sve narode u BiH:
Osnovni zakon za sve
DEJTONSKI mirovni sporazum je osnovni zakon za sve u BiH, zato što je njime regulisan nastanak, postojanje i opstanak BiH, ističe pravnik Slavko Mitrović:
– Njegov Aneks četiri, kao Ustav BiH, ključni je dokument sporazuma, praktično jedini kojem je predviđena trajnost. Dejtonskim Ustavom BiH stvorena je potpuno drugačija ustavno-pravna struktura teritorije bivše jugoslovenske republike BiH.
– Sporazum je doneo novi Ustav kojim je BiH uspostavljena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. RS je u osnovi međunarodno priznata, a putem posebnog sporazuma omogućene su joj specijalne paralelne veze sa Srbijom.
Odbrana izvornih nadležnosti RS i otpor posleratnim pritiscima na njen položaj ostaju ključna pitanja za očuvanje dejtonskog ustavnog okvira BiH, smatra istoričar Predrag Lozo, načelnik Odeljenja za identitetska istraživanja i kulturu pamćenja u Centru za društveno-politička istraživanja. On je ukazao da Dejtonski sporazum ima dvostruki istorijski značaj za Srpsku:
– Prvi se ogleda u okončanju rata i uspostavljanju mira kao posebne vrednosti, jer rat donosi stradanje, gubitke i mnoge druge teške posledice po društvo i pojedince. Drugi je međunarodno priznanje Republike Srpske kao jednog od dva entiteta u okviru BiH, ali i kao strane koja je Dejtonski sporazum potpisala kao međunarodni ugovor.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije


