in

Hrvatska gradi deponiju za nuklearku Krško na Trgovskoj gori bez saglasnosti BiH

BEZ obzira što nema saglasnost Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Hrvatska uveliko radi na pripremi izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, potvrdili su stručnjaci iz BiH, koji su nedavno boravili na spornoj lokaciji.

Foto Printskrin Jutjub Al dzezira

Izgradnja deponije radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u kasarni “Čerkezovac” na samoj granici BiH i Hrvatske, ugrozila bi živote i zdravlje 250.000 ljudi koji žive u blizini, kao i biljni i životinjski svet uz reku Unu. Iako bi negativne posledice osetili i stanovnici hrvatske opštine Dvor, koja ima oko 3.000 stanovnika, tamošnje vlasti za to ne mare.

Članovi Ekspertskog tima za geologiju, hidrogeologiju i geofiziku, izabrani od strane Saveta ministra BiH, pre dve sedmice boravili su u Trgovskoj gori, gde su razgovarali sa kolegama iz Hrvatske. Prezentovani su im rezultati istraživanja.

– Ne verujem rezultatima njihovih analiza. Mi smo insistirali da i naši stručnjaci budu uključeni u nadgledanje istraživanja, međutim oni to odbijaju. Rade ubrzano i pripremaju izgradnju odlagališta, ne osvrćući se na naše stavove – kaže profesor geologije i član Eskpertskog tima Neđo Đurić.

Nigde u svetu nema ovakvog postupka jedne države da gradi nuklearno odlagališe na samoj granici bez saglasnosti druge države, ističe Đurić.

– Zemljište u Trgovskoj gori nije sastavljeno od kompaktnih stena kako su oni prezentovali. Radi se o tlu koje može da propusti tečne i gasovite materije koje bi eventualno došle iz deponije. U slučaju havarije, došlo bi do emitovanja štetnih čestica u vazduh, i taj radioaktivni uticaj bi bio prisutan u narednih 300 godina – upozorava Đurić.

Stručnjaci iz BiH prilikom poseti Trgovskoj gori, Foto printskrin RTRS

Đurić ističe da je Hrvatska već raspisala tendere za pripremu odlagališta i puteva i da je neophodno da BiH podnese tužbu kako bi se zaustavili dalji radovi. Međutim, iz Pravnog tima pojašnjavaju da je to komplikovana procedura.

– Mehanizmi predviđaju mogućnost pokretanja tužbe pred Međunarodnim sudom u Hagu, ili putem međunarodne arbitraže, ali i za jedno i za drugo neophodan je potpis na protokolu ESPO konvencije – kaže zamenik predsedavajućeg Pravnog tima za Trgovsku goru Vitomir Popović.

– Ekspertski tim treba da obavi geološka, seizmološka i sva druga istraživanja na delu zemljišta koje pripada BiH, kako bi imali podlogu za tužbu, a za to je potreban novac, koji domaće vlasti nisu odobrile.

Stanovnici Novog Grada, s obzirom na to da se nalaze uz granicu BiH i Hrvatske u blizini Trgovske gore, bili bi najugroženiji izgradnjom deponija kontaminiranog otpada.

– Postoji opasnost da takvo skladište bude jednog dana i odlagalište nekih otpada koji nisu poreklom iz Hrvatske. Smatramo da takav objekat uništava pre svega jedinstvenost reke Une, park prirode u donjem toku reke koji je na području četiri opštine u Republici Srpskoj – kaže načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

Najznačajnija studija tek sledi

U CILJU povećanja svesti stanovnika o štetnosti izgradnje opasnog odlagališta u Trgovskoj gori 2017. godine, osnovano je Udruženje “Grin tim”.

– Hrvatska je 20 godina bila netransparentna po ovom pitanju. Na jesen njihovi stručnjaci kreću u izradu najznačajnijeg dokumenta u čitavom procesu, a to je studija uticaja na životnu sredinu. Hrvatsku ne zanima uticaj na BiH – kaže predsednik Udruženja “Grin tim” Mario Crnković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije