Ovaj plod koji oblikom podseća na mozak, koji često povezujemo sa kolačima, tortama i raznim zimskim poslasticama, jedna je od najvrednijih namirnica koje možemo da uvrstimo u svakodnevnu ishranu. Njegova jedinstvenost krije se u obilju zdravih masnoća, vlakana, biljnih proteina, antioksidanasa, a orasi su posebno bogati alfa-linolenskom kiselinom (ALA), biljnom omega-3 masnom kiselinom koja igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.
U toj vrednoj nutritivnoj riznici smešteni su i važni minerali poput magnezijuma, fosfora, bakra, mangana, kao i vitamini B grupe, uključujući B6 i folate. Tu su i polifenoli i drugi sastojci koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Upravo kombinacija zdravih masti, vlakana i biljnih zaštitnih jedinjenja čini orahe namirnicom koju vredi češće imati na jelovniku. štaviše svakodnevno, poručuju nutricionisti.
Nema potrebe da pojedemo veliku količinu kako bismo imali koristi. Istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje oraha može povoljno da utiče na nekoliko važnih procesa u organizmu. Jedna od najznačajnijih prednosti odnosi se na zdravlje srca i krvnih sudova, jer nezasićene masne kiseline doprinose smanjenju ukupnog LDL, odnosno lošeg holesterola. Ishrana obogaćena orasima može da poboljša lipidni profil, što je važno za dugoročnu zaštitu kardiovaskularnog sistema.
Orasi sadrže vlakna koja hrane korisne crevne bakterije i pomažu dobrom varenju. Zanimljivo je i istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Nutrition, koje je pokazalo da svakodnevno konzumiranje oraha može da promeni sastav crevne mikrobiote i poveća zastupljenost pojedinih dobrih bakterija. To je još jedan razlog zbog kojeg se ovaj plod povezuje sa zdravljem digestivnog sistema.
Polifenoli i antioksidansi iz oraha pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa, procesa koji nastaje kada postoji neravnoteža između slobodnih radikala i zaštitnih antioksidativnih mehanizama. Ta jedinjenja predstavljaju važan deo biljne ishrane i povezuju se sa očuvanjem zdravlja ćelija.
Iako su kalorični, orasi mogu biti dobar saveznik u kontroli telesne težine i apetita. Kombinacija proteina, vlakana i zdravih masti doprinosi dužem osećaju sitosti, pa mala šaka može da bude odlična zamena za slatkiše i industrijske grickalice. Ipak, važno je voditi računa o količini, jer 30 grama oraha sadrži približno 200 kalorija.
Omega-3 masne kiseline, vitamin B6, magnezijum i antioksidativna jedinjenja čine orahe zanimljivom namirnicom i kada je reč o zdravlju mozga (setite se samo oblika ploda…). Te hranljive materije učestvuju u normalnom funkcionisanju nervnog sistema, pa bi trebalo da se nađu u svakodnevnoj ishrani.
I, na kraju, koliko oraha treba jesti na dnevnom nivou? Preporuka je 25 do 30 grama, što odgovara manjoj šaci ili 12 do 14 polovina jezgra. Sasvim dovoljno da organizam dobije vredne hranljive materije bez preteranog unosa kalorija.
Orasi se lako uklapaju u jelovnik: mogu se dodati u ovsenu kašu, jogurt, salatu, smuti ili konzumirati samostalno. Najbolje je birati sveže, neslane i nepržene, bez šećera i drugih dodataka, a posebno bez užeglog mirisa, jer zdrave masnoće oksidišu ako se dugo i nepravilno čuvaju. Ipak, osobe koje imaju alergiju na orašaste plodove treba da ih izbegavaju.
Bonus video
Autorska prava Republika.rs / Tekst / Slika / Video /