Osim običaja koji se odnose na slavsku trpezu i porodično okupljanje, za Aranđelovdan se vezuju i verovanja koja se ne odnose samo na sam praznični dan već i na veče koje mu prethodi. Naime, u srpskom narodu postoji verovanje da se u ponoć uoči Aranđelovdana nakratko otvara put između neba i zemlje i da su tada nebeske sile posebno blizu ljudima i da izlivaju blagoslove.
Stariji su govorili da je to trenutak u kom bi trebalo utišati sve oko sebe, prekrstiti se i pomisliti na ono što nam je zaista važno. Uz ovo predanje vezuje se i običaj zamišljanja jedne želje. Verovalo se da ona treba da bude iskrena, čista i izgovorena u mislima, bez loših namera i želje da se nekome nanese nepravda. Prema narodnom tumačenju, Sveti arhangel Mihailo u toj noći obilazi domove i bdije nad ljudima, a iskrene molitve i dobre želje prenosi pred Boga. Verovalo se da bi takva želja mogla da se ostvari tokom naredne godine, ali samo pod uslovom da nikome neće doneti štetu.
Sveti arhangel Mihailo na ikonama se najčešće prikazuje kao nebeski ratnik sa mačem ili kopljem, simbolima borbe protiv zla. U hrišćanskoj tradiciji smatra se predvodnikom anđelskih sila, dok ga narodna predanja povezuju i sa merenjem ljudskih duša na Strašnom sudu. Zbog toga se vekovima poštuje kao zaštitnik pravde i svih koji se suočavaju sa nevoljama.
Za porodice koje slave Aranđelovdan ovaj praznik ima posebno značenje. To je dan kada se okupljaju najbliži, pale slavsku sveću, lomi kolač i prinosi žito, ali i prilika da se čovek seti koliko su važni dobrota, poštenje i vera. A ako se uoči slave odlučite da zastanete na trenutak i uputite iskrenu molitvu, neka to bude pre svega izraz zahvalnosti i nade, baš onako kako i dolikuje ovom velikom prazniku.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.
Autorska prava Zena / Tekst / Slika / Video /