Dugo najavljivani projekat obnove jednog od najznačajnijih prosvetiteljskih spomenika u Boki Kotorskoj konačno je pred realizacijom.
Foto: V.V.
Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija podnelo je zahtev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju zadužbine Bošković-Đurović-Laketić u hercegnovskom naselju Srbina. Zgrada će biti obnovljena za potrebe Osnovne škole „Milan Vuković“. Ovaj lep objekat nakon zemljotresa 1979. godine je napušten, a 2008. godine u požaru potpuno je devastiran.
Značajna investicija biće realizovana kroz otvoreni postupak javnih nabavki, a vrednost radova i nadzora je 1,125 miliona evra sa PDV-om. Radovi su procenjeni na 1,089 miliona sa PDV-om, a za nadzor je opredeljeno 36,3 hiljada sa porezom. Sredstva su obezbeđena iz kapitalnog budžeta Crne Gore, a projekat je zbog značaja uvršten u državnu Reformsku agendu od 2024. do 2027. godine. Uz građevinski zahtev predat je i revidovani glavni projekat sa saglasnošću državnog arhitekte.
Rešenje koje je izradila kompanija „Ing-Invest“ predviđa strogu zaštitu baštine: spoljašnji izgled i gabariti zaštićenog kulturnog dobra ostaće potpuno očuvani. Unutrašnjost objekta biće u potpunosti modernizovana za potrebe savremene nastave, uz izgradnju posebnog dela namenjenog za čuvanje vrednih legata i arhivske građe ove istorijske zadužbine.
Uporedo sa finansijskom vrednošću projekat obnove zadužbinskog zdanja ima i izuzetan istorijski značaj. Na ovom mestu je 1858. godine počela sa radom Srpska zakladna pomorska škola, prva nacionalna pomorska ustanova na narodnom jeziku na istočnoj obali Jadrana. Škola je podignuta zahvaljujući zaveštanjima bokeljskih dobrotvora kapetana Jovana Boškovića, Đura Đurovića i Jevrosime Laketić.
Decenijama je imala ključnu ulogu u obrazovanju lokalnog stanovništva svih veroispovesti. Jedan od nastavnika punih sedam godina bio je Simo Matavulj (1852–1908), a i Srpske pomorske zakladne škole na Srbini je izuzetno duboka i važna za njegov život i stvaralaštvo njegov boravak obeležilo je nekoliko ključnih momenata. Učio je buduće kapetane i hercegnovsku omladinu, o čemu svedoče sačuvane diplome sa njegovim potpisom, a smatra se da je boravak u Herceg Novom, uticao na Matavuljevo oblikovanje kao pisca.
Godine 1881. poznat po buntovnom i rodoljubivom duhu Matavulj je morao da napusti Herceg Novi.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije


